Monografija „Sto prirodnih znamenitosti Hrvatske“ opisuje i prikazuje slikovitu prirodnu ljepotu te brojne fenomene raznolike hrvatske prirode
Autor djela, Ivo Bralić, iskusan je i renomirani pisac koji je već 2005. godine oduševio hrvatsku javnost sa svojim djelom „Hrvatski nacionalni parkovi“. Ova je knjiga, po pričanju samog autora, „…koncipirana kao priručnik na putovanjima, izletima, ekskurzijama. Ili, štoviše, kao podsjetnik i poticaj, pa i poziv na upoznavanje Hrvatske.“
Naime, Lijepa Naša vrlo je jedinstvena zemlja koja u malom prostoru obuhvaća kontinentalni, gorski i pomorski dio te svaki od njih ima svoje mnogobrojne čari. Unatoč toj činjenici, mnogi Hrvati radije posjećuju strane zemlje iako o svojoj zemlji vrlo malo znaju. To se ponajbolje može vidjeti po destinacijama koje odabiru osnovnoškolci te srednjoškolci kao svoje maturalno putovanje. Mahom su to susjedne zemlje koje, iako mnogo oskudnije u prirodnim ljepotama, pružaju u samoj činjenici što su strane, neku vrst egzotične draži. Autor je odlučio i mladima i starijima prikazati ljepote naše zemlje kako bi uvidjeli da imaju raznolikog izbora pri odabiru putovanja i ponukati ih na upoznavanje svoje zemlje.
Ova nam knjiga donosi samo sto prirodnih znamenitosti Hrvatske, iako ih ima mnogo više. Autor se odlučio za okruglu brojku sto što zbog činjenice da je nemoguće sve prirodne ljepote na adekvatan način obuhvatiti i pojasniti u samo jednoj knjizi, što zbog promidžbene vrijednosti. Mnoge prirodne znamenitosti nadaleko su poznate i dio su naše opće kulture, no postoje i neke o kojima se ne priča često pa će se mnogi čitatelji uloviti zatečeni što o takvom biseru Hrvatske imaju vrlo malo znanja. Autor posebno ističe kako je manje poznato da se u vrhu svjetske stručne literature nalaze hrvatski fenomeni krškog reljefa i krške hidrografije.
Neke od najpoznatijih prirodnih ljepota u Hrvatskoj zasigurno jesu: nacionalni parkovi, Vransko jezero (na Cresu), Bašćanska draga, Mrežnica, Medvednica, Hušnjakovo, Trakošćan, Cerovačke špilje, Telašćica, Dinara, Palagruža, Konavle i mnoge druge, no postoje i one manje poznate ljepote poput: Dunda, Kamačnika, Repaša, Štirovače, Kubusa, Rumina, Kolača ili Saplunare koje se ne spominju često.
Autor nam u svojoj knjizi predstavlja stotinu geoloških, geomorfoloških, hidroloških, šumskih, florističkih, faunističkih, krajobraznih te kulturno-povijesnih znamenitosti Hrvatske, čiji redoslijed nije mogao podrediti geografskim regijama budući da neki naslovi zadiru u više regija, već je čitateljima olakšao snalaženje poredajući ih kao susjedne u prostoru te stavljanjem uvodne geografske karte s brojevima koji upućuju na lokaciju i redoslijed u tekstu. Također, za lakše snalaženje, autor je pri svakom naslovu stavio skicu određenog dijela Hrvatske sa zatamnjenim prostorom koji upućuje na lokaciju navedenog naslova.
Monografija „Sto prirodnih znamenitosti Hrvatske“ pregledna je knjiga koja nam donosi osnovne podatke o svakoj znamenitosti u obliku teksta, skica, znakova te prekrasnih fotografija koje krase gotovo svaku stranicu ove opsežne, ali vrlo potrebite i nadasve zanimljive knjige.