DemonessTenebrae

Autor romana „Čerupanje feniksa“ je Franjo Janeš, znanstveni novak – viši asistent na Odsjeku za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, filmofil te pjevač i svirač u bendu Astridian. Dobitnik je nagrade Kiklop za najbolji debitantski roman („Noć mrtvih živaca“) te nagrade ljubitelja znanstvene fantastike SFERA („Formula za kaos“).

„Čerupanje feniksa“ toliko je osobito i originalno djelo da spada u sasvim posebnu kategoriju i ne može se nikako objasniti sa samo nekoliko rečenica pa svima savjetujem da pročitaju roman. Početak romana je pomalo zbunjujuć sa mnoštvom sličnih likova koji se u isto vrijeme uvode u radnju pa će čitateljima trebati malo vremena kako bi polovili tko je Mislav, a tko Miroslav, no neka vas to nikako ne obeshrabri jer će se likovi ubrzo okarakterizirati svojstvenim osobinama i razviti svoje likove do te mjere da nikako neće moći doći do zabune tko je tko u kojem aspektu radnje.

Radnja se odvija u kontinentalnom dijelu Hrvatske negdje potkraj 8. stoljeća u vrijeme kada se vode sporovi između srpskih i hrvatskih plemena, počinje širenje kršćanstva našim prostorima, žene su potlačene i smatraju se vlasništvom, pokolji, bolesti i neobjašnjivi događaji koji se pripisuju volji bogova dio su svakodnevice. Skupina hrvatskih ratnika vraća se iz pokolja jednog srpskog plemena i pri ulasku u selo umjesto dobrodošlice i slavlja dočekuje ih skupina leševa njihovih sunarodnjaka koje je pokosila nepoznata bolest. Vrač im objašnjava kako se to dogodilo jer je jedan lopov ukrao njihovu škrinju bogova te su ih bogovi kaznili pa oni, kao skupina najboljih ratnika koje imaju, moraju odmah krenuti i vratiti škrinju.

Ratnici se okupe u znaku svetog broja sedam i krenu za lopovom. Na putu sretnu jednog kršćanskog misionara koji će ih pokušati pokrstiti i koji će im se pridružiti nakon što izgube jednog svog pripadnika zbog ujeda zmije prilikom obavljanja „velike nužde“. No, ono što ratnici ne znaju je da ih prati jedna crvenokosa ratnica koja će im slijedom događaja spasiti živote, ali ih i stalno imati u šaci. Ratnici će prateći tragove stići do uklete šume gdje će otkriti jedan novi, sofisticirani svijet koji će se kositi sa svim njihovim načelima i pogledima na život.

Prva trećina romana napisana je u stilu Douglasa Adamsa te će svi ljubitelji „Vodiča kroz galaksiju za autostopere“ oduševljeno gutati stranice i stranice ispunjene sprdnjom i ciničnim humorom. Skupina krvoločnih ratnika koji ubijaju, pale, siluju te muče srpska plemena koja to isto čine njihovim plemenima je prikazana toliko nazadnjački, priglupo, divljački i surovo da ispadaju groteskno dok je skupina koja živi u ukletoj šumi prikazana toliko slobodno, napredno i miroljubivo da poprima oblike karikature (koje redovito uživaju psihotropne supstance i cijele dane sjede na plenumu). Sraz dviju (ne)kultura otvorit će mnoga pitanja koja će ovaj roman uzvisiti na filozofsku razinu. Čitatelj će sa divljačkih napada, neciviliziranog govora te prostačkih radnji prijeći na pitanje egzistencije, porijekla, smisla, vjere i sudbine.

Jedna od stvari koje ovaj roman čine jedinstvenim je količina referenci koje se mogu naći na gotovo svakoj stranici. Samo neke od njih odnose se na: „Hamleta“ Williama Shakespearea, „Priče iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić, „Životinjsku farmu“ Georgea Orwella, „Ja, robot“ Isaaca Asimova, već spomenuti „Vodič kroz galaksiju za autostopere“ Douglasa Adamsa, „Gospodar prstenova“ J. R. R. Tolkiena, strip „Crvena Sonja“, lik Indiane Jonesa…dok se opis sela i značaj vrača kao seoskog znalca može pronaći u likovima iz Asterixa i Obelixa (čak se i vjerni pas pojavljuje kao stalan pratilac skupine). Postoji još mnogo referenci koje ne bi stale u ovu recenziju, a koje ni pri drugom čitanju nisam još otkrila tako da je svaka stranica užitak za sebe.

Iako je roman smješten u osmo stoljeće i prividno se bavi jedinstvenim problemima na lokalnom području, on je u svojoj biti bezvremenski. Sukobi Hrvata i Srba te njihova netrpeljivost na nacionalnoj osnovi, smjena vlasti, sve veći utjecaj Crkve i njeno prodiranje u prvi plan te prisvajanje visokih položaja od strane onih koji znaju lijepo i puno demagoški pričati, dok su pravi branitelji koji su izborili mir ostali u sjeni i zaboravu, problemi su koji su podjednako aktualni danas kao što su bili nekada.

Ovaj roman je čudesan u mnogočemu pa tako i u vrhuncu priče koja će završiti na tragičnoj ljubavnoj noti. Preko divljaka, kršćana, molotovljevih koktela koji svladavaju robote, tronožnih zvijeri, nekoliko neobičnih avantura i ubojstava dolazimo do vrhunca kojeg ni najiskusniji čitatelj ne bi mogao predvidjeti. Zato uzmite roman u ruke i krenite na nezaboravnu avanturu punu humora i sa dozom filozofskih promišljanja koja će vas ostaviti žednima za još više Janešovih romana.